07. 04. 2016
Istaknuti umetnici i akademici o 13. Noći muzeja
Tradicionalna, 13. "Noć muzeja" biće održana 21. maja u skladu sa datumom koju je odredila "Evropska Noć muzeja", sa sedištem u Parizu.
Tradicionalna, 13. "Noć muzeja" biće održana 21. maja u skladu sa datumom koju je odredila "Evropska Noć muzeja", sa sedištem u Parizu.
Trinaest mnogima nije omiljeni broj, ali ovogodišnja "Noć muzeja", kako najavljuju organizatori, uhvatiće se u koštac sa (ne)slavnim nasleđem tog broja kroz mnogobrojne sadržaje koji će publici izmamiti dobro raspoloženje pokazujući da su kultura, znanje i smeh najbolji saveznici u borbi protiv sujeverja.
Kao i svake godine "Noć muzeja" će otvarati nove prostore za publiku, otkriti neotkriveno i ispričati dosad neispričane priče o ljudima, događajima i arhitekturi našeg grada.
Programski savet "Noći muzeja ove godine čine arhitekta i akademik Brana Mitrović, reditelj i gl. i od. urednik Kulturno-umetničkog programa RTS-a Nebojša Bradić, vajar prof. Mrđan Bajić, istoričarka umetnosti prof. dr Lidija Merenik i istoričar Milan Tlačinac. Savet je usvojio koncept i odredio akcente ovogodišnje manifestacije.
Mitrović skreće pažnju na vrednosti manifestacija kao što je "Noć muzeja".
"Manifestacija Noć muzeja je kroz proteklih 12 godina uvela novi pristup muzejskom i kulturnom nasleđu Srbije, a pre svega Beograda. Reke ljudi pred beogradskim muzejima i galerijama, biserima beogradske arhitekture i vrednim arhitektonskim delima nas ubeđuju u neophodnost ove manifestacije i veliku sklonost posetilaca ka prezentovanju kulturnog nasleđa na moderan način", ocenio je Mitrović.
On je naglasio da nas "Noć muzeja" uverava da Beograd voli svoje muzeje i galerije i da zaslužuje osavremenjene muzejske postavke i novi pristup posetiocima.
Vajar prof. Mrđan Bajić istakao je da je Noć muzeja jedna od retko uspešnih akcija i da publici nudi dobar edukativni provod.
"Iz mnogobrojnih razloga: nedostatak programa usled manjka sredstava ili manjka kreativnosti, zbog zatvorenosti, zastarelosti i neopremljenosti izlagačkih prostora, generalno i ovde, zamiru izložbene aktivnosti osuđene na vidljivost gotovo isključivo profesionalne publike", primetio je Bajić.
On se zapitao ko brine o širokoj publici, ko intrigira, obrazuje i formira publiku kakvu imamo u oblasti filma, pozorišta i muzike.
"Treba li nam publika u redovima pred izložbama, kao pred Sajmom knjiga ili biletarnicama Fest, Exita ili Arene? Ako nam to treba onda na tome mora da se radi", smatra Bajić.
On naglašava da "Noć muzeja" i dalje ostaje jedna od retkih uspešnih akcija, ili jedina, koja jasno i atraktivno konstituiše "izložbe događaje", aktivnosti koji okupljaju i mame publiku, nudeći joj ne samo dobre programe, nego i šarm premijere, zajedničkog okupljanja, čekanje u redu sa saznajnim namerama, istraživačke šetnje po slobodnom izboru koje su istovremeno i izlazak u grad i dobar edukativni provod.
Bradić, koji je od ove godine član Programskog saveta, naglašava sa su "muzeji živi onoliko koliko je živ sam naš život".
"Avantura noćnog razotkrivanja muzeja, galerija i arhiva predstavlja poseban izazov za publiku i stručnjake da senzibilišu kontekst vremena odakle je sve došlo, kako bi bolje razumeli vreme u kome jesmo kao i ono što će doći", rekao je Bradić.
U "Evropskoj Noći muzeja" prošle godine učestvovalo je više od 1.900 muzeja u 45 država.
